Prijava
U Kini danas postoji više od stotinu automobilskih marki, a analize konzultantske kuće AlixPartners predviđaju da će ih za pet godina ostati tek petnaestak
Europske ceste posljednjih godina pune se kineskim automobilima nevjerojatnom brzinom. Nekad egzotična imena danas se pojavljuju u salonima diljem Europe i Hrvatske. MG, BYD, Forthing i Geely su već postali ozbiljni igrači na tržištu, a marke kao što su Omoda, Jaecoo, Leapmotor i Zeekr pronalaze sve više kupaca.
Najvažniji razlog za agresivan dolazak kineskih marki u Europu je profit. Zbog brutalnog cjenovnog rata na domaćem tržištu u Kini mnogi proizvođači ondje prodaju automobile uz minimalnu zaradu ili čak s gubitkom kako bi se riješili viškova proizvodnje i zadržali tržišni udio. U Europi je situacija potpuno drukčija, isti modeli mogu se prodavati po znatno višim cijenama, u pravilu dvostruko ili čak višestruko skuplje nego u Kini, a da pritom i dalje ostanu cjenovno konkurentniji od mnogih europskih proizvođača. Upravo zato europsko tržište kineskim proizvođačima predstavlja eldorado za zaradu u trenutku kada domaće tržište postaje sve nemilosrdnije.
Razlog zašto kineska invazija uspijeva baš sada također je vrlo jednostavan. Kineski proizvođači shvatili su prije desetak godina da teško mogu sustići europske i japanske marke u razvoju klasičnih benzinskih i dizelskih motora. Zato su odlučili preskočiti jednu cijelu tehnološku generaciju i fokusirati se na električne i elektrificirane automobile. U tome su imali ogromnu pomoć države. Kina je godinama subvencionirala razvoj električnih vozila, proizvodnju baterija i gradnju tvornica. Istodobno je zemlja osigurala dominantnu poziciju u proizvodnji baterija i ključnih sirovina poput litija i kobalta.
Tvrtke CATL i BYD danas proizvode više od polovice baterija za električne automobile u svijetu. Budući da baterija čini između 30 i 40 posto cijene električnog automobila, kineske marke time dobivaju ogromnu troškovnu prednost. Zato često mogu ponuditi bogato opremljene električne automobile po cijenama koje europski proizvođači teško prate.
No nije riječ samo o cijeni. Kineski proizvođači razvijaju automobile mnogo brže nego europski konkurenti. Dok se u Europi modeli osvježavaju svakih šest do osam godina, u Kini potpuno novi modeli često stižu već nakon dvije ili tri godine. Automobil se ondje sve više promatra kao “gadget na kotačima”, pa kupci traže velike zaslone, moćne procesore, umjetnu inteligenciju i napredne sustave povezivosti.
Upravo zato su u automobilski sektor ušli i tehnološki divovi kao što su Xiaomi i Huawei. Električni automobili tehnički su jednostavniji od klasičnih vozila s motorima na unutarnje izgaranje, pa je kompanijama iz svijeta elektronike bilo mnogo lakše uključiti se u razvoj automobila.
Europa je danas glavni cilj kineskih proizvođača. Sjedinjene Države praktički su zatvorile vrata kineskim automobilima kroz visoke carine i sigurnosna ograničenja, dok je europska politika ipak znatno blaža. Iako postoje dodatne carine na kineske električne automobile, europsko tržište i dalje ostaje otvoreno.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da neće svi kineski proizvođači preživjeti. U Kini danas postoji više od stotinu automobilskih marki, a analize konzultantske kuće AlixPartners predviđaju da će ih za pet godina ostati tek petnaestak. Ostatak će nestati, spojiti se s većima ili bankrotirati.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.