Prijava
Manje vlasništva, više slobode. Zašto automobili više nisu simbol slobode za mlađe generacije?
Automobil je desetljećima bio simbol slobode i ulaska u odraslu dob, no suvremena istraživanja pokazuju da se taj odnos ubrzano mijenja. Mlađe generacije, odrasle u digitalnom okruženju, sve rjeđe posjeduju automobil i sve rjeđe ga uopće planiraju kupiti. Navikle na svijet u kojem su sadržaji, usluge i iskustva dostupni na online zahtjev, bez dugoročnih obveza te slobodu danas traže u fleksibilnosti. Umjesto vlasništva automobila, odlučuju se za alternativne oblike kretanja koji se prilagođavaju njihovu načinu života: hodanje, bicikliranje i digitalna rješenja prijevoza koja nude fleksibilnost, jednostavnost i kontrolu.
Ne štede za auto, već za život ispunjen iskustvima, a ne vlasništvom
Odrastanje u digitalnom dobu oblikovalo je novi sustav vrijednosti: glazba, filmovi i serije dostupni su u svakom trenutku kroz pretplate, komunikacija se preselila na društvene mreže i aplikacije, dok se kupovina, bankarstvo, naručivanje hrane i brojne svakodnevne obveze rješavaju jednim klikom online. U takvom svijetu „na zahtjev“, i mobilnost se sve češće doživljava kao usluga, a sve rjeđe kao imovina.
Dok starije generacije automobil i dalje doživljavaju kao simbol slobode i osobnog identiteta, često posjedujući jedan pa čak i dva automobila po kućanstvu, emocionalna vezanost prema automobilu sve se češće sudara s financijskom realnošću. Mlađe generacije sve češće gledaju njegovu cijenu, a ne status i svakodnevno iskustvo vožnje. A ono je, prema istraživanjima, sve samo ne opuštajuće: čak 54 posto vozača psuje u prometu, 46 posto nepotrebno trubi, a 31 posto se opasno približava vozilu ispred sebe. U takvom okruženju ne čudi da mlađi slobodu sve češće pronalaze izvan vlastitog automobila. Biraju rješenja koja im omogućuju kretanje bez stresa i parkiranja, kada žele i koliko im treba, bez dugoročnih obveza i fiksnih troškova. Fleksibilnost, jednostavnost i ušteda vremena postaju ključni kriteriji, zbog čega sve češće posežu za taksi aplikacijama. Umjesto štednje za automobil, prioriteti se preusmjeravaju na putovanja, iskustva i kvalitetu života.
Background, blur, out of focus, bokeh. Traffic jams during rush hours after work. Red brake lights of stopped cars on the background of the city neighborhood.
Malo stajanja u prometnim gužvama svaki dan, ukradena dva tjedna života godišnje
Prometne gužve dodatno narušavaju percepciju automobila kao praktičnog sredstva prijevoza. Prema Inrixovu Svjetskom izvješću o prometu za 2025. godinu, vozači u europskim metropolama godišnje gube i do 90 sati u gužvama. Budući da INRIX mjeri isključivo vrijeme izgubljeno zbog zastoja, odnosno razliku između vožnje u idealnim i stvarnim uvjetima, naizgled „malih“ 15 minuta dnevno na kraju godine pretvara se u više od dva puna radna tjedna izgubljenog vremena.
Generacijski jaz u korištenju taksija
Novo Boltovo istraživanje provedeno među stanovnicima Zagreba, Splita, Rijeke, Zadra i Dubrovnika pokazuje da taksi aplikacije u Hrvatskoj imaju potpuno različitu ulogu ovisno o dobi korisnika: od životne nužde, preko sigurnosnog alata, do rijetke i planske upotrebe.
Generacija Z (18-24): Taksi kao svakodnevica
Čak 37,5 posto najmlađih ispitanika koristi taksi tjedno ili češće, što potvrđuje najvišu razinu intenzivnog korištenja među svim generacijama. Za njih taksi nije povremeno rješenje, već sastavni dio svakodnevice i životnog stila. Četvrtina se oslanja na taksi jer nema vlastiti automobil, dok čak 85,7 posto naručuje vožnju prijateljima nakon konzumacije alkohola, naglašavajući ulogu taksija u sigurnom kretanju. Ova generacija pritom aktivno prati popuste, uspoređuje opcije i bira najbržu i najpovoljniju vožnju, potvrđujući da je fleksibilna, digitalna mobilnost za njih standard, dio lifestylea, a ne luksuz.
Generacija 25–34: Taksi kao alat odgovornog noćnog života
Za ovu dobnu skupinu sigurnost je ključna. 57,7 posto ispitanika koristi taksi kako bi izbjegli vožnju pod utjecajem alkohola, najviše od svih generacija. Taksi aplikacije postale su njihov glavni alat za siguran povratak kući i smanjenje prometnih rizika.
Generacija 35–44: Planeri sigurnog povratka
Čak 55,8 posto pripadnika ove generacije unaprijed planira korištenje taksija, što ih čini najorganiziranijom skupinom koja najmanje improvizira. Uz to, riječ je i o najlojalnijim korisnicima, njih 53,5 posto taksi aplikacijama daje najvišu ocjenu te ih najčešće preporučuje drugima, potvrđujući visoku razinu povjerenja u digitalna rješenja mobilnosti.
Generacija 45–50: Manje neizvjesnosti, više kontrole
Više od polovice ove generacije (53 posto) koristi taksi nekoliko puta mjesečno, prvenstveno zbog osjećaja kontrole i sigurnosti, osobito u večernjim i noćnim satima. Povjerenje u digitalne platforme izrazito je visoko, 58,82 posto ispitanika osjeća se sigurnije koristeći taksi aplikacije nego javni prijevoz, posebno nakon noćnih izlazaka. Ova generacija pokazuje duplo višu razinu tjednog korištenja nego skupina 35–44, što sugerira da taksi koriste i kao alat za svakodnevnu logistiku za balansiranje posla, obiteljskih obaveza i optimizaciju vremena.
Vlasništvo nad automobilom sve je rjeđe, a interes za kupnju opada
Istraživanje koje su proveli stručnjaci za javno mnijenje iz Ipsos MORI-ja na uzorku više od 17.000 punoljetnih osoba u dobi od 18 do 75 godina pokazuju jasne generacijske razlike. Samo 44 posto pripadnika generacije Z trenutačno je registrirani vlasnik automobila ili kombija, u usporedbi s 66 posto pripadnika generacije X i 68 posrto baby boomera. Istovremeno, čak 37 % ispitanika koji trenutačno nemaju automobil izjavilo je da ga ne planira ni kupiti u budućnosti. Kao glavni razlog najčešće se navode visoki troškovi kupnje ili leasinga vozila (27 %), ali i osobnu preferenciju za hodanjem, trčanjem ili bicikliranjem (23%). Zanimljivo je da gotovo petina pripadnika generacije Z (19 %) nikada nije imala vozačku dozvolu.
Racionalniji izbori i nova mobilna rješenja oblikuju svakodnevno kretanje u gradovima Početak godine dodatno potiče preispitivanje navika i troškova, zbog čega se mnogi okreću fleksibilnijim i financijski racionalnijim rješenjima. Hrvati sigurno i dalje vole svoje automobile, ali mladi sve više cijene sigurnost, fleksibilnost i kontrolu troškova. Taksi aplikacije pritom preuzimaju različite uloge kroz generacije, no zajednički nazivnik ostaje isti: postale su neizostavan dio sigurnog i pristupačnog urbanog kretanja u Hrvatskoj.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.