Priča o Henriku Fiskeru je zaista fascinantna i već je sada fantastičan materijal za jedan ozbiljan dokumentarac ili dugometražni film
Posljednjih mjeseci svijet ljubitelja automobila zaokuplja priča o američkom proizvođaču Fisker. Isprva se činilo kao još jedan ostvareni "američki električni san" poput Tesle, no čim je njihov automobil Ocean došao na tržište, sve se počelo rušiti. Auto je pokazao kriminalno loše kvalitete, a sama tvrtka Fisker pokazala je znakove nevjerojatne nesposobnosti, od podrške kupcima, nemogućnosti servisiranja zbog nedostatka dijelova do potpune interne neorganiziranosti. Posljednja vijest koja nam je ovih dana došla iz Los Angelesa je još jedan kuriozitet. Naime, otkriveno je da vila vlasnika Fiskera, Henrika Fiskera u Los Angelesu vrijedi više nego njegova čitava tvrtka, nakon što su se cijene dionica srozale za 99,8 posto od 2021. godine. To je otkriveno nakon što je Fisker svoje velebno zdanje u najelitnijem dijelu Los Angelesa dao na prodaju za 35 milijuna dolara. Mnoge je sve ovo natjeralo da se zapitaju, tko je Henrik Fisker?
Mnogi ne znaju da je ovaj danski poduzetnik sa stalnom adresom u Los Angelesu do bankrota već ranije doveo dvije tvrtke Fisker, nasamario američku vladu za 130 milijuna dolara i bio u središtu brojnih kontroverzi. Osim toga imao je i izuzetno uspješnu dizajnersku karijeru. Fisker je rođen 1963. godine u Danskoj i od kraja 80-ih godina si je uspio izgraditi veliku karijeru u automobilskoj industriji. Počeo je u BMW-u gdje je radio na razvoju i dizajnu legendarnog Z8 i prvog BMW-ovog SUV-a X5. Do kraja devedesetih je napredovao do pozicije šefa BMW-ovog dizajnerskog centra u SAD-u. Zatim je prešao u Aston Matrin gdje je postao šef dizajna i kreirao legendarne DB8 i V8 Vantage, od kojih je ovaj potonji najprodavaniji auto ove marke svih vremena. Nema sumnje da bi Fisker, da se odlučio baviti isključivo dizajnom, i danas bio jedan od najvećih dizajnera automobila na svijetu, no ambiciozni Danac se 2005. godine odlučio "baciti u poduzetnike". I tu priča postaje zaista interesantna i pomalo bizarna, a najkraći opis svega što se događalo posljednjih godina bi bio - mutni poslovi i apsolutni neuspjeh.
Godine 2005. Fisker je osnovao svoju prvu tvrtku nazvanu Fisker Coachbuild. Tvrtka je bila potpuni promašaj te je u dvije godine proizvela samo 15 automobila (slika iznad) prije nego što je propala. No taj neuspjeh nije pokolebao ambicioznog Danca. Već 2007., iste godine nakon što mu je prva tvrtka propala osnovao je novu i nazvao je Fisker Automotive. Ovo je bio mnogo ambiciozniji projekt, u stilu današnjih velikih startup tvrtki. Razvili su i proizvodili vrlo upečatljiv automobil Fisker Karma (slika ispod) koji je punio naslovnice automobilskih magazina početkom 2010-ih i privlačio pažnju tada vrlo inovativnim plug-in hibridnim pogonskim konceptom. No i druga Fiskerova tvrtka je doživjela potpuni brodolom. Fisker Automotive je bankrotirao 2013. godine nakon što su proizveli samo 2000 automobila. Investitori u ovu tvrtku izgubili su 1,4 milijarde dolara, a Fisker je usput za osjetan iznos olakšao i SAD, od čijeg je Fonda za energiju dobio poticaje od 140 milijuna dolara. Fisker je tada potpuno preveslao državu i unatoč velikim poticajima koje je dobio od SAD-a, je svoj automobil proizvodio u Finskoj, u tvornici Valmet automotive. No s pravnog gledišta, nitko mu nije mogao ništa i Fisker se još jednom izvukao.
Godine 2016. je ponovo dokazao da je vrlo uporan u svojim nastojanjima da svijetu dokaže da je on veliki automobilski mogul, a ne nesposobnjaković koji uništava sve čega se dotakne. Te godine je osnovao je tvrtku Fisker Inc., a 2020. su njihove dionice ponuđene na burzi u New Yorku, nakon spajanja s tvrtkom Spartan Energy Acquisition Corp. Fisker je inicijalnom ponudom na burzi skupio više od milijardu dolara, a njegova tvrtka je tada ukupno vrijedila oko tri milijarde dolara. Fisker Inc. je planirao biti konkurent Tesli i masovno proizvoditi električne automobile.
No i u novoj tvrtki Fisker je nastavio sa starom poslovnom praksom. Proizvodnja je opet povjerena vanjskoj tvrtki, austrijskom Magna Steyeru, a baterije su kupovane iz Kine od CATL-a. Godine 2022. je nova tvrtka bila na vrhuncu. Predstavljanje modela Ocean i ambiciozni prodajni planovi uzrokovali su velik skok cijena dionica na burzi. Fisker je obećavao proizvesti 8000 oceana 2022.. godine, a 51.000 2023. godine. I tu je krenuo ogroman pad. Godine 2022. je proizvedeno samo 56 automobila, a prognoze za 2023. su smanjenje na 23.000 automobila. No ono što je stiglo na tržište, odnosno sam model Ocean će se na kraju pokazati najvećom katastrofom za tvrtku. O Oceanu smo do sada pisali mnogo toga, a detalje možete pročitati u člancima ispod. Ukratko Ocean je automobil kojeg muče ogromni problemi s kvalitetom i više je nego očito da je na tržište pušten prije nego što je bio do kraja razvijen i testiran.
Fiskerova treća tvrtka sada je pred bankrotom i mnoge je to natjeralo da se zapitaju je li ovaj čovjek običan šarlatan ili možda najveći prevarant u povijesti automobilske industrije. Naznaka i za jedno i za drugo ima na pretek. Primjerice, prilikom razvoja Karme Fisker je najavljivao i gurao mnoge nove tehnologije koje u praksi nisu bile moguće. Zbog toga su u posljednji tren na autu rađene izmjene, a mnogi su dijelovi automobila koji su već bili proizvedeni u masovnim serijama, morali biti jednostavno bačeni. I Karma je zbog te neorganiziranosti i šefovog autokratskog guranja stvari koje jednostavno nisu moguće, bila izuzetno nekvalitetno napravljen auto.
Da Fisker ne odustaje od svojih "nebuloza" dokazao je i u novoj tvrtki. Primjerice 2018. je najavio da će njihov novi auto imati solid- state bateriju koju će biti moguće napuniti za jednu minutu i s tom energijom voziti 800 kilometara! Fisker je tvrdio da već imaju tu bateriju te da će već te 2018. proizvoditi male baterije za razne uređaje, a od početka 2020. i velike za aute. Čak je i pokazao mali prototip baterije u intervjuu na televiziji FOX. Upućeni su već tada znali da je to jednostavno nemoguće, a ni danas još nema solid state baterija u autima i njihov razvoj bi mogao potrajati još vrlo dugo, dok punjenje za jednu minutu ne treba ni komentirati. Na kraju, ne samo da nije bilo nikakve superbaterije, već je Ocean koristio baterije koje je Fisker kupovao u Kini.
Priča o Henriku Fiskeru je zaista fascinantna i već je sada fantastičan materijal za jedan ozbiljan dokumentarac ili dugometražni film. Bio bi to sigurno materijal na razini "Vuka s Wall Streeta". No najbolje je to što će i ova priča, imati još sigurno dosta nastavaka, jer ovaj čovjek jednostavno - ne odustaje.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.