Prijava
Da biste u svakodnevnom prometu postigli potrošnju navedenu u WLTP testu, morali biste voziti na način koji je praktički nemoguć
Podatak o potrošnji goriva jedan je od ključnih faktora pri kupnji novog automobila, no brojka koja vas dočeka u sjajnim brošurama i na internetskim konfiguratorima gotovo sigurno je ona koju nikada nećete vidjeti na zaslonu svojeg putnog računala. Ne, nije problem u vašem stilu vožnje ili "lošoj sreći" s prometom na cesti. Riječ je o sustavnom problemu, golemom raskoraku između službenih, laboratorijski izmjerenih vrijednosti i onoga što se zaista događa u stvarnom prometu.
WLTP je bio korak naprijed, ali i dalje daleko od stvarnosti
S ciljem pružanja točnijih podataka, Europska unija je 2017. godine uvela novi, stroži testni postupak poznat kao WLTP (Worldwide Harmonized Light Vehicles Test Procedure). On je zamijenio stari i notorno nerealni NEDC ciklus, donoseći duže testiranje, veće brzine i dinamičnije uvjete vožnje. Iako je WLTP smanjio početni jaz, on je i dalje laboratorijski test koji se provodi u savršeno kontroliranim uvjetima, na temperaturi od 23 Celzijeva stupnja, bez upaljene klimatizacije i s minimalnim opterećenjem vozila.
Koliko je to daleko od stvarnosti, najbolje pokazuju podaci. Prvo izvješće Europske komisije temeljeno na podacima prikupljenim izravno iz vozila potvrdilo je da automobili s benzinskim i dizelskim motorima u stvarnim uvjetima troše oko 20 posto više goriva od službenih WLTP vrijednosti. Štoviše, nova studija Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz (ICCT) otkriva zabrinjavajući trend, jaz se ponovno povećava. Nakon što je uvođenje WLTP-a 2018. godine smanjilo razliku s 33 posto (pod starim NEDC testom) na osam posto, do 2022. godine ta se razlika popela na čak 14 posto. Problem, dakle, ne samo da nije riješen, već se pogoršava.
Plug-in hibridi: Prvaci nerealnih brojki
Ako su brojke za klasične motore zabrinjavajuće, one za plug-in hibridna vozila graniče s apsurdom. Ovi automobili, promovirani kao ekološki prihvatljiv prijelaz prema potpunoj elektrifikaciji, najveći su primjer raskoraka između teorije i prakse. Analize temeljene na podacima iz gotovo milijun vozila u Europi pokazuju da je njihova stvarna potrošnja goriva u prosjeku tri do pet puta veća od one deklarirane.
Dok službeni WLTP testovi za mnoge hibride navode potrošnju od 0,5 do 1,5 litara na 100 kilometara, stvarna potrošnja na cesti iznosi oko šest litara. To ih svrstava mnogo bliže prosječnom benzincu ili dizelašu, koji troše oko sedam litara, nego električnim vozilima. Razlog leži u metodologiji testiranja koja pretpostavlja idealan scenarij, da vozači svoje hibride pune strujom redovito. U stvarnosti, mnogi vlasnici to čine rijetko ili gotovo nikad, zbog čega se većinom oslanjaju na motor s unutarnjim izgaranjem.
Zašto vaš automobil troši više od WLTP-a?
Da biste u svakodnevnom prometu postigli potrošnju navedenu u WLTP testu, morali biste voziti na način koji je praktički nemoguć. Brojni su faktori koji u stvarnom svijetu drastično povećavaju potrošnju. Agresivnija vožnja s realnijim ubrzanjima i kočenjima troši znatno više goriva od izuzetno smirene i fluidne vožnje kakva se simulira u laboratoriju. Stajanje u gradskim gužvama i stalno kretanje i zaustavljanje veliki su potrošači energije. Također, svaki putnik, komad prtljage ili krovni nosač povećava masu i otpor zraka, a time i potrošnju. Osim toga vožnja po kiši, snijegu, vjetru ili uzbrdo zahtijeva dodatnu snagu motora. Svi ovi elementi, koji čine našu svakodnevicu na cesti, potpuno su isključeni iz standardiziranog testa, što neizbježno vodi do nerealno optimističnih službenih brojki.
Milijarde eura u igri i pritisak na industriju
Ova "službena laž" nije bezazlena. Automobilska industrija nalazi se pod golemim pritiskom zbog strogih ciljeva Europske unije o smanjenju prosječne emisije CO2. Proizvođači čija flota novih vozila premaši zadane granice plaćaju ogromne kazne, 95 eura po svakom gramu CO2 prekoračenja, pomnoženo sa svakim prodanim automobilom. Budući da se službene emisije CO2 temelje na nerealno niskoj potrošnji iz WLTP testa, proizvođačima je lakše zadovoljiti norme na papiru. Kada bi se u obzir uzimale stvarne vrijednosti s ceste, mnogi od njih suočili bi se s kaznama od više milijardi eura. To objašnjava zašto se ovaj sustav, unatoč očitim manama, i dalje održava.
*uz korištenje AI-a
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.