Prijava
Čini se da su Talijani najviše vole ili trebaju automobile, sa 694 vozila na 1000 stanovnika, dok najmanju "gustoću automobila" ima Latvija
Čini se da su Talijani najviše vole ili trebaju automobile, sa 694 vozila na 1000 stanovnika, dok najmanju gustoću automobila ima Latvija, sa 381 vozilom na 1000 stanovnika. Zanimljivo, po ovoj statistici ispada i da su Hrvati "ludi za automobilima" jer smo po broju njih na 1000 stanovnika u samom europskom vrhu, sa 680 vozila na 1000 stanovnika. Ispred nas su samo ranije spomenuti Talijani i Luksemburžani (692), pokazuju najnoviji podaci Europske udruge proizvođača automobila ACEA.
Budući da cijene novih automobila nastavljaju rasti alarmantnom brzinom, ne čudi što Europljani dulje zadržavaju svoja stara vozila. Prosječna starost automobila u EU je 12,5 godina, a Grci imaju najstariji vozni park s automobilima starim u prosjeku 17,5 godina. Na drugom kraju ljestvice su Luksemburžani čiji su automobili u prosjeku stari osam godina. Prema podacima ACEA-e, u Hrvatskoj je prosječna starost automobila 13,5 godina što nas svrstava u donji dio ljestvice. No starije automobile od nas ipak ima Litva, Letonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Mađarska, Grčka, pa čak i Španjolska.
ACEA procjenjuje da je 2023. u EU na cestama bilo 248.824.542 automobila, 1,4 posto više nego prethodne godine. Kada tome dodamo države EFTA-e (Island, Norveška, Švicarska) i Ujedinjeno Kraljevstvo, ukupno je 294.480.894 vozila bilo je na europskim cestama u 2023. godini, što je također povećanje od 1,4 posto u odnosu na 2022. godinu.
Iako je 2023. godine bilo je gotovo 249 milijuna automobila na cestama u EU, ali samo 1,8 posto od njih su bili isključivo električni automobili. Podaci za Hrvatsku su još nepovoljniji za zagovornike električnih automobila. Na našim cestama, prema istim podacima ima samo 0,4 posto električnih automobila.
Unatoč godinama državnih poticaja, poreznih olakšica i drugih pogodnosti, čisti električni automobili čine samo minimalni dio vozila registriranih u Europi. Čak i uzimajući u obzir plug-in hibride, vozila s utičnicama čine samo 3,9 posto ukupnog voznog parka u EU, a u Hrvatskoj i znatno manje, samo 0,6 posto.
Europska unija želi zabraniti prodaju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, a očekuje se da će do 2050. gotovo svi automobili na europskim cestama biti potpuno električni. No elektrifikacija ne ide po planu, a nove brojke pokazuju da je EU od tog cilja "udaljena kilometrima".
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.