Prijava
Iako sve više pričaju o ubrzanju razvoja, tradicionalni proizvođači i dalje naglašavaju temeljitost razvoja i kvalitetu završnog proizvoda
Automobilska industrija desetljećima je funkcionirala po istom obrascu. Od prve ideje do gotovog modela u idealnom je slučaju trebalo četiri do pet godina, uz složene procese razvoja, testiranja i homologacije. Danas se ta tradicija ubrzano ruši, a tempo diktiraju kineski proizvođači koji sve češće nove modele razvijaju za svega 18 mjeseci.
Prema najnovijem izvješću tvrtke Frost & Sullivan, skraćivanje razvojnih ciklusa ubraja se među deset ključnih globalnih trendova koje treba pratiti u 2026. godini. Studija pritom navodi četiri glavna razloga za taj pomak. Prvi i možda najvažniji faktor je vertikalna integracija. Proizvođači poput BYD sve više razvijaju i proizvode vlastite baterije, čipove i softver, čime smanjuju ovisnost o dobavljačima i njihovim rokovima. Drugi ključni element je umjetna inteligencija, koja omogućuje smanjenje broja fizičkih prototipova i ubrzava razvoj kroz simulacije.
Treći faktor su modularne platforme koje omogućuju brzu prilagodbu različitih modela na istoj osnovi, dok četvrti leži u globalnoj organizaciji rada. Razvojni timovi raspoređeni u različitim vremenskim zonama praktički rade bez prekida, što dodatno skraćuje vrijeme do tržišta.
Rezultati su već vidljivi. Leapmotor predstavio je koncept modela B10, a samo šest mjeseci kasnije pokazao i serijsku verziju. Šest mjeseci nakon toga model je stigao na globalna tržišta. U razdoblju od samo 16 mjeseci ova tvrtka je lansirala čak pet novih modela.
Sličan tempo pokazuje i Chery sa svojim brendom Omoda, koji je za samo šest tjedana prilagodio ključne vozne karakteristike modela Omoda 5 za europsko tržište. Istovremeno, BYD je u posljednjih 16 mjeseci lansirao 10 novih modela, više nego u dvije prethodne godine zajedno.
BYD-ova tvornica u brazilskom Camacariju
Takva brzina ima i svoju negativnu stranu. Vozila se često na tržište lansiraju s nedovoljno razvijenim softverom, koji se naknadno dorađuje putem nadogradnji. Drugim riječima, kupci u određenoj mjeri postaju dio razvojnog procesa.
Pitanje koje se sada nameće jest može li zapadna industrija pratiti takav tempo i treba li uopće. Iako sve više pričaju o ubrzanju razvoja, tradicionalni proizvođači i dalje naglašavaju temeljitost razvoja i kvalitetu završnog proizvoda, dok kineski pristup stavlja naglasak na brzinu i prilagodljivost.
No da europski proizvođači ipak počinju hvatati korak pokazuje primjer novog Renaulta Twinga koji je razvijen za svega 22 mjeseca, što bi donedavno bilo nezamislivo za europsku marku. Doduše, razvoj je djelomično odrađen u Kini, što jasno pokazuje da bez kineskog tempa, organizacije i znanja ubrzanje neće biti moguće.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.