Prijava
Povijesne brojke pokazuju da smo i uz mnogo skuplju naftu nekada gorivo plaćali manje. A to je podatak zbog kojeg vozači imaju puno pravo pitati tko danas uzima razliku
Kad cijena nafte poraste, gotovo odmah slušamo objašnjenja zašto mora poskupjeti i gorivo. Kada nafta pojeftini, cijene na benzinskim postajama obično se spuštaju sporije i mnogo manje. Zato vrijedi pogledati brojke kroz dulje razdoblje. One pokazuju nešto vrlo zanimljivo: današnja visoka cijena goriva ne može se objasniti ni skupljom sirovom naftom ni državnim davanjima. Najveća promjena dogodila se u dijelu cijene koji ostaje naftnom sektoru, odnosno proizvođačima, rafinerijama, distributerima i trgovcima.
Kako bismo sve pojednostavili nekadašnje cijene u kunama smo pretvorili eure. Prema pregledu arhivskih tjednih podataka Europske komisije, prosječna cijena Eurosupera 95 u Hrvatskoj 2013. iznosila je oko 1,37 eura po litri, a dizela 1,30 eura. Brent nafta te je godine u prosjeku stajala čak 108,56 dolara po barelu.
Godine 2016., kada je Brent pao na samo 43,64 dolara, benzin je prosječno stajao 1,18, a dizel 1,07 eura. Godine 2019. cijene su bile oko 1,34 i 1,32 eura, uz Brent od 64,30 dolara. Već to jasno pokazuje koliko su cijene goriva zapravo rasle u odnosu na naftu. Pandemijske 2020. nafta je prosječno koštala samo 41,96 dolara, a benzin u Hrvatskoj oko 1,20 eura. Potom je došao veliki šok 2022., kada je Brent skočio na 100,93 dolara, benzin na oko 1,60, a dizel čak na 1,76 eura.
No nakon toga cijena nafte ponovno je snažno pala. Godine 2024. Brent je u prosjeku bio na 80,52 dolara, dok je benzin u Hrvatskoj prosječno stajao oko 1,54 eura, a dizel 1,56 eura. U 2025. Brent je dodatno pao na 69,14 dolara, ali benzin je i dalje prosječno koštao oko 1,49 eura. Na današnji dan osnovni benzin Eurosuper 95 u Hrvatskoj stoji 1,56 eura, a dizel 1,71 eura, dok je cijena barela Brent nafte oko 85 dolara.
Da sumiramo. Godine 2013. je nafta koštala 108,5 dolara, benzin 1,37 eura, dizel 1,30 eura i sve to bez ikakavih intervencija Vlade u cijene. Danas kada je barel nafte više nego 20 posto jeftiniji, benzin je gotovo 15 posto skuplji, a dizel više od 30 posto skuplji i to uz intervencije Vlade koje osjetno smanjuju cijenu na benzinskim postajama.
Ne, država kroz trošarine ne uzima više, zapravo uzima čak manje
Prva pomisao mogla bi biti da je razliku jednostavno uzela država što bi bilo lako razumljivo. Međutim to nije istina. Prema podacima Vlade trošarina na benzin trenutačno čak devet centi po litri niža nego prije energetske krize, a na dizel sedam centi niža. PDV je i dalje 25 posto, kao i 2013. godine. Dakle, država kroz trošarinu danas po litri uzima manje nego prije nekoliko godina. A nafta također nije skuplja nego prije desetak godina. Gdje je onda nastala razlika?
Odgovor se najbolje vidi kada se iz maloprodajne cijene izbace PDV i trošarine. Prema podacima Europske komisije, litra benzina bez poreza i trošarina u Hrvatskoj je 2013. prosječno koštala oko 0,66 eura. Godine 2016. samo 0,43 eura, a 2019. oko 0,55 eura. Godine 2024. taj je iznos porastao na oko 0,75 eura, a u prvom dijelu 2026. na oko 0,81 eura. Kod dizela rast je još izraženiji. Cijena bez poreza bila je oko 0,70 eura 2013., dok se tijekom 2026. približila jednom euru po litri.
To je ključ cijele priče. Taj dio cijene nema veze s PDV-om ni trošarinama. To je novac iz kojeg se plaćaju sirova nafta, prerada, transport, skladištenje, distribucija i na kraju marže kompanija koje gorivo proizvode i prodaju. A sirova nafta danas je znatno jeftinija nego 2013. godine.
Teško je objasniti toliku razliku samo većim troškovima
Naravno da prerada i distribucija goriva nisu besplatne. Poskupjela je energija, rad, transport, skladištenje, biokomponente i čitav niz drugih stavki. Ali teško je povjerovati da su tehnološki procesi proizvodnje benzina i dizela u desetak godina poskupjeli toliko da sami mogu objasniti golemi rast pretporezne cijene goriva, posebno kada je glavna sirovina istodobno osjetno jeftinija.
Puno uvjerljivije objašnjenje daju rafinerijske i trgovačke marže. Razlika između cijene sirove nafte i vrijednosti proizvoda koje rafinerija iz nje dobije prati se kroz takozvani "crack spread". U razdobljima nestašice benzina ili dizela taj spread može snažno porasti, što znači da rafinerije za gotov proizvod dobivaju mnogo više u odnosu na cijenu sirove nafte. Tijekom energetskih kriza posljednjih godina upravo su rafinerijske marže povremeno dosezale iznimno visoke razine, posebno kod dizela.
To nije nužno profit benzinske postaje, ali novac ostaje u naftnom lancu
Važno je pritom ne pojednostaviti priču do tvrdnje da vlasnik benzinske postaje cijelu razliku stavlja u džep. Maloprodajna marža samo je jedan dio cijelog sustava.
No kupcu na kraju nije osobito važno zarađuje li više rafinerija, veletrgovac, distributer ili kompanija koja upravlja benzinskom postajom. Sve su to dijelovi istog naftnog lanca između barela sirove nafte i litre goriva u spremniku automobila. A upravo je taj dio konačne cijene posljednjih godina snažno narastao.
Nafta više nije glavno objašnjenje cijene na pumpi
Najbolje je ponovno usporediti dvije brojke. Godine 2013. Brent je prosječno koštao gotovo 109 dolara po barelu, a litra dizela u Hrvatskoj 1,30 eura. Danas je nafta osjetno jeftinija, trošarina na benzin čak je niža nego prije energetske krize, a litra stoji 1,71 euro. Dakle, razlika nije završila kod proizvođača sirove nafte, a nije je u cijelosti uzela ni država.
Narastao je upravo dio cijene koji pripada preradi i trgovini gorivom. Dio toga nesumnjivo su veći stvarni troškovi, ali golemi rast rafinerijskih i trgovačkih marži posljednjih godina pokazuje da je značajan dio završio i kao veća zarada kompanija koje naftu prerađuju, gorivo distribuiraju i prodaju. Treba pritom naglasiti da su cijene goriva u Hrvatskoj trenutačno regulirane Vladinim mjerama, pa bi bez ograničavanja marži i drugih intervencija na tržištu maloprodajne cijene gotovo sigurno bile osjetno više, oko 15 do 20 centi po litri, što bi značilo još veće zarade u "naftnom lancu".
Rečenica "nafta je poskupjela" danas više nije dovoljna kao objašnjenje cijene koju vidimo na stupu ispred benzinske postaje. Povijesne brojke pokazuju da smo i uz mnogo skuplju naftu nekada gorivo plaćali mnogo manje. A to je podatak zbog kojeg vozači imaju puno pravo pitati tko danas uzima razliku.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.