Prijava
Benzin i dizel nastaju iz nafte, ali njihovim se cijenama trguje zasebno i mogu se kretati vrlo različito. Trenutačno je upravo dizel pod mnogo većim pritiskom
Hrvatski vozači dizelaša posljednjih su tjedana mogli primijetiti prilično neobičnu situaciju na benzinskim postajama. Litra osnovnog Eurosupera 95 trenutačno stoji 1,62 eura, dok za Eurodizel treba izdvojiti čak 1,75 eura. Dizel je tako 13 centi skuplji, iako smo desetljećima bili naviknuti na upravo suprotan odnos cijena. Još gora situacija je na benzinskim postajama na autocestama gdje nema reguliranih cijena. Tamo je dizel nerijetko i 20 centi skuplji do benzina.
Razlog nije u tome što se preko noći promijenio porezni tretman goriva. Dizel je tradicionalno bio jeftiniji ponajprije zato što je na njega bila niža trošarina, što je u konačnoj cijeni često poništavalo razliku u veleprodajnoj cijeni derivata. Štoviše, Vlada je krajem srpnja upravo zbog snažnog rasta cijena dodatno smanjila trošarinu na dizel za četiri centa po litri, a na benzin za jedan cent. Unatoč tome dizel je ostao mnogo skuplji. Bez Vladinih mjera litra benzina stajala bi 1,77 eura, a dizela čak 1,94 eura.
Ključ problema zato nije cijena same sirove nafte, već cijena gotovog dizelskog goriva na međunarodnom tržištu. Benzin i dizel nastaju iz nafte, ali njihovim se cijenama trguje zasebno i mogu se kretati vrlo različito. Trenutačno je upravo dizel pod mnogo većim pritiskom zbog kombinacije smanjene ponude i velike potražnje.
Jedan od glavnih razloga je Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika dizela. Nakon ukrajinskih napada na ruske rafinerije smanjen je kapacitet prerade, a Rusija se suočila s problemima u opskrbi vlastitog tržišta. Moskva je zato produljila zabranu izvoza dizela proizvođačima do kraja kolovoza. Iako Rusija ne izvozi dizel izravno u Europsku uniju zbog strogog embarga Europske komisije koji je na snagu stupio još u veljači 2023. godine, ona ga je masovno izvozila na druga svjetska tržišta Turske, Brazila, afričkih zemalja i država bivšeg SSSR-a. Kada tako velik dobavljač povuče dio goriva sa svjetskog tržišta, kupci moraju tražiti alternativu kod drugih proizvođača i cijena neminovno raste.
Drugi problem je kriza na Bliskom istoku i otežan promet kroz Hormuški tjesnac. Europa je pritom posebno osjetljiva jer troši ogromne količine dizela za kamione, autobuse, poljoprivredu i industriju, a velik dio potrebnih količina mora uvoziti. Hrvatska je među članicama EU s vrlo visokim udjelom dizela u ukupnoj potrošnji cestovnih goriva.
Drugim riječima, benzin trenutačno nije postao neobično jeftin, već je dizel postao neobično skup. Nestašica određenog derivata može njegovu veleprodajnu cijenu pogurati toliko visoko da više ni niže trošarine ne mogu sačuvati njegovu tradicionalnu cjenovnu prednost.
A razlika bi se već idućeg tjedna mogla dodatno povećati. Prema neslužbenim izračunima objavljenima u petak, od utorka bi Eurosuper 95 mogao pojeftiniti na 1,60 eura, dok bi Eurodizel mogao poskupjeti na 1,77 eura. To bi značilo čak 17 centi razlike po litri. Konačnu cijenu ipak će odrediti Vlada nakon završetka obračunskog razdoblja.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.