Prijava
Hrvatska je 15. od 25 država u ovom istraživanju, s ispodprosječnim indeksom
Europsko tržište rabljenih automobila daleko je od transparentnog jer mnoga vozila imaju vraćenu kilometražu i skrivena oštećenja. Iako se situacija razlikuje od države do države, kupci širom kontinenta svake godine gube milijune eura zbog prevara.
Najnovije istraživanje carVerticala, tvrtke za obradu podataka o automobilima, otkrilo je države u kojima je kupovina polovnog automobila najriskantnija. Pod nazivom Indeks transparentnosti tržišta, istraživanje rangira države koristeći nekoliko metrika u određivanju onih najtransparentnijih. Čini se da je situacija u Hrvatskoj prosječna i podsjeća na trendove u drugim državama središnje i istočne Europe, no to ne znači i da je dobra. Hrvatska je naime 15. od 25 država u ovom istraživanju, s ispodprosječnim indeksom.
Hrvatska zauzela 15. mjesto u Indeksu transparentnosti tržišta
Od 25 država obuhvaćenih Indeksom transparentnosti tržišta, Hrvatska je zauzela 15. mjesto, 3,5 posto svih vozila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj imalo je vraćenu kilometražu. Iako otkriveni broj prevara na brojaču kilometara može ukazivati na značajan pad u odnosu na prethodnu godinu, ovaj je rezultat posljedica poboljšanih sposobnosti platforme u identificiranju prevara i njihovog učinkovitog razlikovanja od rutinskih pogrešaka tijekom digitalizacije podataka. Brojač kilometara automobila s vraćenom kilometražom u Hrvatskoj u prosjeku je promijenjen za 70.439 km.
Što se tiče nesreća, 57,1 % automobila u Hrvatskoj pretrpjelo je manja ili veća oštećenja, s prosječnom vrijednosti štete od 4092 eura. U Hrvatskoj, 68,2 % automobila dolazi iz drugih država. Prosječna starost vozila provjerenog na carVerticalu je 8,2 godine, što znači da su takvi automobili već izgubili značajan dio svoje vrijednosti i mogu potaknuti prevarante da promijene kilometražu i povećaju traženu cijenu.
U susjednoj Mađarskoj, koja je na 17. mjestu, 6,1 posto automobila imalo je vraćenu kilometražu, a 56,7 % ih je bilo oštećeno. Međutim, udio uvezenih vozila nešto je niži (47,8 posto), što sugerira da je manja vjerojatnost da će Mađari kupiti vozilo s upitnom poviješću. Srbija je na 18. mjestu s 5,3 posto izmijenjenih brojača kilometara i 37,9 posto oštećenih automobila, Rumunjska je 21. sa 7,8 posto vozila s vraćenom kilometražom i 59,1 posto oštećenih.
Transparentnija su zapadna tržišta i skandinavske zemlje
Najtransparentnija država u istraživanju je Ujedinjeno Kraljevstvo. Budući da Britanci nisu zainteresirani za automobile kojima je volan na lijevoj strani i koji dominiraju kontinentalnom Europom, stopa uvoza rabljenih vrlo je niska (2,2 posto), što je izravno povezano s manjim brojem prevara na tržištu rabljenih automobila jer se povijest automobila koji su cijelo vrijeme u jednoj državi može mnogo lakše provjeriti i pratiti.
UK ima 2,7 % automobila s vraćenom kilometražom, Njemačka 3,4 posto, Švicarska 2,4 posto, Danska 4,1 posto, a Francuska 3,3 posto, što je značajno bolji rezultat nego u drugim dijelovima Europe. Sve ove države imaju niske stope uvoza, a Francuska je među njima najveći uvoznik (45,4 %).
„Zapadna tržišta i skandinavske zemlje generalno su transparentniji od država istočne Europe, uglavnom zbog strožih zakona, manje uvezenih rabljenih automobila i većeg BDP-a po glavi stanovnika. Države s jačim ekonomijama obično imaju mlađe vozne parkove i manje prevara jer se manje kupaca odlučuje za jeftinija vozila”, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile i voditelj komunikacija u carVerticalu.
Srednjoeuropske države kao što su Slovačka i Češka nalaze se u sredini Indeksa transparentnosti tržišta – ovdje je vraćanje kilometraže češće nego u zapadnoj Europi, a visoke su i stope uvoza.
Istočna Europa izvor je automobilskih prevara
Ukrajina, Latvija, Litva, Estonija, Rumunjska i Poljska najmanje su transparentna tržišta među svim ispitanim zemljama.
„Stope prevara u ovoj regiji povezane su s većim brojem uvezenih automobila jer se podatci o automobilima često izgube tijekom prekograničnih transakcija. Upitna je kvaliteta popravaka, a udio oštećenih vozila viši je od prosjeka. Također, što se tiče zakona o sprječavanju prevara, neke države ne čine dovoljno kako bi zaštitile javni interes”, pojašnjava Buzelis.
Najgora je situacija u Ukrajini, gdje 8,5 posto automobila ima vraćenu kilometražu, a 49,7 posto je oštećeno. Ukrajina ima jednu od najviših stopa uvoza u Europi – 82,4 posto.
Litva, Rumunjska i Poljska također imaju velik broj uvezenih automobila: 75,7 posto, 66 posto i 59,8 posto. Što se tiče oštećenja i vraćenih kilometara, u Litvi je 57,6 posto svih vozila oštećeno, a 8,3 posto ima vraćenu kilometražu. U Rumunjskoj je 59,1 % oštećenih vozila i 7,8 posto s vraćenom kilometražom, dok Poljska ima 65,8 posto oštećenih i 4,9 posto vozila s vraćenom kilometražom.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.